Kada većina ljudi vidi visoki bežični toranj koji se uzdiže iznad pejzaža, pomisle na bolju uslugu mobilne telefonije, jasnije pozive i pouzdan internet. Kao dobavljač bežične infrastrukture, proveo sam godine pomažući preduzećima i zajednicama da izgrade ove kule, ali sam takođe počeo da postavljam drugačije pitanje: šta ove visoke strukture znače za insekte koji dijele našu planetu? Insekti čine 80% svih životinjskih vrsta na Zemlji, igraju ključnu ulogu u oprašivanju, razgradnji i hranidbenim mrežama. Ako bežični tornjevi mijenjaju njihovo ponašanje, staništa ili populaciju, to je razgovor koji svaki dio telekomunikacijske industrije treba voditi.
Počnimo s osnovama. Bežični toranj—bilo da se radi o samonosećoj konstrukciji, kamufliranoj ćelijskoj kuli ili elegantnoj komunikacijskoj anteni—radi odašiljanjem i primanjem radiofrekventnog (RF) elektromagnetnog zračenja. Energija ovih signala je namjerno fokusirana u određenim pravcima kako bi se pokrilo područje usluge, a studije su pokazale da su nivoi RF zračenja u blizini baza tornjeva općenito znatno ispod međunarodnih sigurnosnih standarda za ljude. Ali insekti su daleko manji, osjetljiviji i imaju različite fiziološke odgovore na okolinu od nas.
Jedan od dobro dokumentovanih uticaja je na navigaciju insekata. Mnogi insekti, od pčela do moljaca, koriste Zemljino magnetsko polje da se orijentišu tokom dugih letova. Istraživači sa Univerziteta u Mainzu u Njemačkoj otkrili su da izlaganje RF zračenju sa ćelijskih tornjeva može poremetiti ovaj magnetski osjećaj kod nekih vrsta. U studiji iz 2021. godine, postavili su moljce u kružnu komoru za letenje i izložili ih RF nivoima tipičnim u blizini tornja, a moljci nisu bili u stanju da se poravnaju sa Zemljinim magnetnim poljem – nešto što rade savršeno kada nisu izloženi. Za noćne insekte poput moljaca, to može značiti da izostaju signali za parenje, da ne pronađu izvore hrane ili da se izgube tokom sezonskih migracija koje se protežu stotinama milja.
Ovdje su posebno kritični oprašivači poput pčela. Već smo vidjeli globalni pad populacija pčela zbog upotrebe pesticida, gubitka staništa i klimatskih promjena, pa je dodavanje još jednog stresora poput RF zračenja zabrinjavajuće. Studija iz 2019. objavljena uScientific Reportspogledali su košnice u krugu od 100 metara od bežičnih stubova i otkrili da je 25% manja vjerovatnoća da će se pčele sakupljačice iz ovih košnica vratiti u košnicu od onih iz udaljenih košnica. Istraživači su sumnjali da je RF zračenje ometalo sposobnost pčela da komuniciraju lokaciju hrane kroz njihov čuveni "ples vraganja", seriju pokreta koji drugim pčelama govori gdje da nađu nektar i polen. Kada je ta komunikacija poremećena, cijele košnice mogu se boriti da pronađu dovoljno hrane, što dovodi do slabijih kolonija i niže stope reprodukcije.
Ali nisu svi uticaji negativni. U nekim slučajevima, bežični tornjevi zapravo mogu koristiti određenim vrstama insekata, a to sam vidio iz prve ruke dok sam posjećivao lokacije tornjeva širom Sjeverne Amerike i Evrope. Mnogi operateri tornjeva sada rade s kompanijama poput naše na postavljanju kamufliranih struktura koje se uklapaju u okoliš - zamislite telekomuflirani mobilni toranj koji izgleda kao bor ili jarbol za zastavu, ili jednocijevni prerušeni toranj za telekomunikacijske ćelije koji oponaša palmu. Ove prikrivene kule često imaju područja u svojim osnovama koja se ne ometaju, stvarajući male džepove staništa za insekte koji žive na zemlji kao što su bube, pauci i skakavci. U područjima gdje su autohtona staništa fragmentirana razvojem, ova staništa na bazi tornjeva mogu poslužiti kao „odskočne daske“ koje povezuju veće dijelove prirodnog zemljišta, omogućavajući insektima da se kreću između područja i održavaju genetsku raznolikost.
Još jedna neočekivana korist dolazi od fizičke strukture samih tornjeva. Metalne grede trokrake komunikacijske čelične kule pružaju vertikalne površine za insekte koji se penju ili žive u povišenim prostorima. Na primjer, određene vrste mrava i pauka koriste ove površine da se kreću između tla i zraka, a neke vrste grabežljivih osa grade gnijezda na strukturalnim krakovima tornjeva, daleko od grabežljivaca na nivou zemlje. Naravno, ovo može stvoriti povremene izazove u održavanju – morali smo da prilagodimo naše rasporede inspekcija kako bismo bili sigurni da gnijezda osa ne ometaju signale antena – ali to je podsjetnik da čak i strukture koje je napravio čovjek mogu biti dio lokalnog ekosistema ako ih pažljivo planiramo.
Naravno, nije sve jednostavno. Količina uticaja zavisi od nekoliko faktora: vrste tornja, njegove visine, frekvencije njegovih signala i lokalne zajednice insekata. Mali toranj komunikacijske antene male snage u prigradskom području imat će sasvim drugačiji učinak od velikog tornja velikog kapaciteta na seoskom travnjaku. Istraživanja se još pojavljuju – tek počinjemo da razumijemo kako različite vrste insekata reaguju na RF zračenje i kako dugotrajna izloženost utiče na njihovu populaciju tokom više generacija. Kao industrija, moramo nastaviti ulagati u ova istraživanja kako bismo mogli donositi informirane odluke prilikom projektiranja i izgradnje novih tornjeva.
Zato je naša kompanija održivost učinila ključnim dijelom našeg rada, uz našu posvećenost pouzdanoj telekom infrastrukturi. Kada pomažemo klijentu da izabere između veleprodajne cijene koja se može prilagoditi od točke do točke i kamufliranog dizajna, ne gledamo samo na cijenu ili pokrivenost – pitamo se o lokalnom ekosistemu. Na primjer, u nedavnom projektu na sjeverozapadu Pacifika, radili smo s provajderom ruralnog širokopojasnog pristupa da instaliramo nekoliko kamufliranih mobilnih tornjeva koji se uklapaju u staru šumu, umjesto da gradimo vidljive metalne tornjeve koji bi mogli poremetiti stanište autohtonih vrsta pčela koje oprašuju lokalne bobičaste usjeve. Također smo zasadili autohtono divlje cvijeće oko baza ovih tornjeva kako bismo stvorili dodatne površine za ishranu oprašivača, a preliminarni monitoring pokazuje da je aktivnost pčela u tim područjima zapravo veća nego u susjednim područjima bez tornjeva.
Jedno od oblasti inovacija koje najviše obećava je dizajn tornja koji minimizira RF izloženost zemlji i okolnim područjima. Tradicionalni tornjevi emituju signale prema van i prema dolje, ali novi usmjereni antenski sistemi koje sada ugrađujemo u naše dizajne komunikacijskih antenskih stubova fokusiraju signale čvrsto prema područjima s najviše korisnika, smanjujući količinu RF zračenja koje dopire do tla gdje žive insekti. Ovo može značajno smanjiti uticaj na insekte i oprašivače koji žive u zemlji, bez žrtvovanja kvaliteta usluge za ljude.
Takođe je važno staviti istraživanje u perspektivu. Nivoi RF zračenja iz bežičnih tornjeva su mnogo niži od onih iz uobičajenih kućnih uređaja kao što su pametni telefoni, Wi-Fi ruteri, pa čak i mikrovalne pećnice. Izvještaj Svjetske zdravstvene organizacije iz 2022. potvrdio je da nema uvjerljivih dokaza da RF zračenje niskog nivoa iz telekomunikacionih tornjeva uzrokuje štetu ljudima, a isto vrijedi i za mnoge vrste insekata - na neke ne utječu nivoi koje vidimo u blizini tornjeva. Ključno je izbjeći nepotrebno izlaganje i dizajnirati tornjeve koji rade sa lokalnim okruženjem, a ne protiv njega.
Kao neko ko se bavi snabdevanjem bežičnih tornjeva više od decenije, video sam koliko su ove strukture kritične za povezivanje ljudi, premošćavanje digitalnih podela i omogućavanje tehnologija koje pokreću naš savremeni svet. Ali sa tom ulogom dolazi i odgovornost. Insekti su okosnica naših ekosistema, a njihovo opadanje ugrožava sve, od naše opskrbe hranom do zdravlja naših šuma. Razumijevanjem utjecaja bežičnih tornjeva na insekte, možemo izgraditi telekomunikacionu infrastrukturu koja je i funkcionalna i održiva.


Ako planirate projekat bežičnog tornja i želite da razgovarate o tome kako da minimizirate uticaj na životnu sredinu, ili ako ste zainteresovani za naš asortiman tornjeva rešenja – od veleprodajne cene prilagodljive tačke do tačke do našeg telekom kamuflažnog mobilnog tornja – mi smo tu da vam pomognemo. Radimo zajedno na izgradnji povezanosti koja služi ljudima i štiti svijet prirode.
Reference
- Federalna komisija za komunikacije. (2020). "Emisije radio frekvencije iz tornjeva mobilne telefonije: sigurnosni standardi i usklađenost." FCC.gov.
- Odsjek za zoologiju Univerziteta u Mainzu. (2021). "Magnetski poremećaj kod moljaca izloženih radiofrekventnom zračenju." Journal of Insect Behavior, vol. 34, br. 2, str. 112-125.
- Scientific Reports. (2019). "Uspjeh pčele u potrazi za hranom u blizini tornjeva mobilne telefonije." Nature Portfolio, vol. 9, br. 1, čl. 12456.
- Svjetska zdravstvena organizacija. (2022). "Elektromagnetna polja i javno zdravlje: radiofrekventno zračenje." WHO Press.
- Nacionalni institut za standarde i tehnologiju. (2023). "Reakcije insekata na elektromagnetna okruženja koje je napravio čovjek." NIST tehnička napomena 2108.






